Postojao je plan da se etnički očiste muslimani i da se izmijeni sastav stanovništva u Hercegovini
13.45 U toku je pauza.
13:00 Tužilac Haškog tribunala Kenneth Scott u predmetu protiv Jadranka Prlića i ostalih kazao je danas kako je većina krivičnih djela počinjena kao djelo udruženog zločinačkog poduhvata, kako bi se formirao teritorij gdje će Hrvati biti dominantni.
– Prvostepeno vijeće utvrdilo je da su podnosioci žalbe, koji su vršili svoje uloge, odgovorni za niz zločina protiv stanovništva koje je tu živjelo. Postojao je jasan obrazac s ciljem da se etnički očiste muslimani i da se izmijeni sastav stanovništva Hercegovine.
Naveo je kako su ovi zaključci Vijeća potkrijepljeni svjedočenjem očevidaca.
– Na svjedočenju je bilo stotine očevidaca, priložen je veliki broj dokumenata, a kao svjedoci su se pojavili i predstavnici međunarodne zajednice. Postajao je cilj da se promijeni etnički sastav HZ HB – rekao je Scott.
12:05 Avokat Jadranka Prlića Micahel Karnavas na današnjem obraćanju kazao je kako su se riječi vadile iz konteksta i birali detalji da se što bolje uklope u priču o udruženom zločinačkom poduhvatu na čijem je čelu bio Jadranko Prlić.
– Ako pogledate našu žalbu, znat ćete da za svaku tvrdnju postoji i fusnota, broj strana i red i između nema praznog prostora. Razlog za to je ako imate prored to se broji kao riječ. Imamo 20 ili 30 citata, zato što smo htjeli da se vratite na dokument, i kada to pogledate, vidjet ćete da tamo postoje relevantni redovi na koje se treba usredočiti i to će potvrditi naše tvrdnje – rekao je Karnavas.
Naglasio je kako traži da se ponovo pregleda 59 hiljada stranica sa suđenja, kao i pismene odluke, te dokazni materijal.
– Prvostepeno vijeće je pogrešno utvrdilo da je postojao udruženi zločinački poduhvat. HZ HB je formirana na osnovu pregovora koji su se vodili. Nisu se analizirali dokazi i ignorirana je cijela dokumentacija odbrane. Iskonstruirana je lažna priča da je Jadranko Prlić bio na političkom vrhu s ogromnom moći i da je tu dao značajan doprinos udruženom zločinačkom poduhvatu – istakao je Karnavas.
11:20 Prlić je u svom obraćanju Tribunalu kazao da je prošao kroz sav dokazni materijal koji je Pretresno vijeće propustilo, te je tražio od Žalbenog vijeća da ne poklekne pred završnim argumentima, podnescima i da pažljivo gledaju dokaze i “realni kontekst događaja”.
Prlić je istakao kako Vijeće nije razmotrilo stvarne napore na borbi protiv kriminaliteta i osude zločina, te da se na sjednicama nigdje ne spominje Banovina, anektiranje dijela teritirije, premještanje stanovništva, niti u bilo kom dijelu, dakle ništa u suprotnosti sa Ženevskim konvencijama.
Istakao je kako je Vijeće zanemarilo napore HVO i Vlade na uspostavi nezavisnog pravosudnog sistema.
– Zanamerno je da je Federacija preuzela sve slučajeve i arhivu. U Federaciji su najbrže izgrađene pravosudne institucije zahvalujući ljudima iz HZ HB.
Prlić je najavio i izlazak knjige, koja će objasniti šta je to Herceg-Bosna – i koja dokazuje suprotne namjere i njene ciljeve.
“U novembru 1993. godine, kada navodno postajem dio zločinačkog poduhvata – dolazi do odluke udruživanja hrvatskih zajednica, njih 46. Temeljem prikazanih dokumenata, pripremljena je karta općina koje su bile dio hrvatskih zajednica – a koje su bile dio Herceg-Bosne”.
Prlić je onda govorio o pitanjima koja su pomenuta u nalogu od 1. marta.
“Uredi za odbranu formirani su u 46 općina. Umjesto par istaknutih Tuđmanovih citata iz 1991. godine, Vijeće je propustilo uzeti u obzir na desetine citata iz ostalih transkripata. U njima stoji da je Herceg-Bosna bila za Bosnu i Hercegovinu, protiv prekajanja granica i za saradnju sa muslimanima”, kazao je Prlić.
Prlić je u nekoliko navrata ponovio da je Vijeće pogrešno utvrdilo kriminalnu namjeru Herceg-Bosne, kazavši da nije bilo nikakve namjere preseljenja muslimana.
“Herceg-Bosna je ubuhvatala sva slobodna područja, sve do formiranja FBiH 1994. godine. Dio od Tuzle, do Neuma – nalazi se 2.5 miliona ljudi pod zaštitom Arbije BiH i HVO”, kazao je Prlić.
On je kazao da je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosna odgovarao HVO-u, a ne nekom izabranom klubu.
“Što je važno za preseljenje stanovništva, u ime svih ovih opština, Boban, a kasnije i Zubak su pregovarali o planovima i unutrašnoj organizaciji – a ne o podjeli, kako se smatra”.
10.27 Advokat Jadranka Prlića napomenuo da njegov branjenik želi da podijeli s njim iznošenje usmene argumentacije koje se, kako je naveo, zasnivaju na pravnim greškama koje je načinilo Prvostepeno vijeće.
Vijeću se obratio i Prlić koji je rekao da je nakon presude pročitao transkript suđenja i prošao sav dokazni materijal.
– Časni Sude imate dokaze pred sobom i ja tražim da ne pokleknete pred završnim dokumentima. Pažljivo pogledajte dokaze, sagledajte realni kontekst događaja i mislim da ćete tako doći do konačne odluke – kazao je Prlić.
Nakon toga, Prlić je počeo s iznošenjem argumentacije o pogrešnim zaključcima Vijeća u presudi.
10.13 Pred Žalbenim vijećem koje vodi postupak u predmetu šestorice bivših vojnih i političkih čelnika tzv. “Herceg-Bosne” na čelu s Jadrankom Prlićem, kojim predsjedava sudija Carmel Agius, danas je započela žalbena raspravu koja će trajati do 28. marta 2017. godine.
Pravosnažna presuda u ovom, jednom od najvažnijih slučajeva Tribunala, očekuje se u novembru ove godine. Tri i po godine od izricanja prvostepene presude, Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić imat će priliku da obrazlože žalbe na odluku Pretresnog vijeća koje ih je proglasilo krivim i osudilo na ukupno 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima 1993. i 1994. godine.
Pored šestorice optuženih, na prvostepenu presudu se žalilo se i Haško tužilaštvo koje traži da se kazne optuženima praktično udvostruče, odnosno da Prlić, Stojić, Praljak i Petković budu osuđeni na po 40, Ćorić na 35 i Pušić na 25 godina zatvora. U Haškom trebunalu danas su i žrtve koje će prisustvovati početku žalbenog postupka. Oni očekuju pravdu nakon skoro četvrt stoljeća od užasnih događaja u Hercegovini i srednjoj Bosni.
Podsjetimo, premijer tzv. “Herceg-Bosne” Jadranko Prlić osuđen je na godina 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić na 20 godina zatvora, a zapovjednici Glavnog stožera HVO-a generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković osuđeni su, također, na po 20, odnosno 20 godina zatvora.
Zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić osuđen je na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, koji je bio odgovoran za logore tzv. “Herceg-Bosne” na ukupno 10 godina. Optuženi su oslobođeni za nekoliko od ukupno 26 tačaka optužnice. No, konstatirano je da su svi optuženi značajno doprinijeli “udruženom zločinačkom poduhvatu”‘ u BiH.
Žalbeni postupak u slučaju “Prlić i ostali” možete pratiti preko linka OVDJE
(Vijesti.ba / Avaz)